Nakon sezdesetak brojeva za koje smo se izborili u teskim drustvenim i politickim uvjetima, u ratnoj situaciji, kad smo stvarali Arkzin u tehnicki, kadrovski i financijski gotovo nemogucim uvjetima, i u hodu ga transformirali od malog fanzina Antiratne kampanje do jos uvijek niskotiraznog ali u medjunarodnim razmjerima respektabilnog dvotjednika na 40 stranica, sada je ipak potrebno u javnosti ispitati svoju poziciju i redefinirati je. Zasto?
Mnogima ta pozicija nije jasna kao nama iznutra, koji list stvaramo, pa cesto dolazi do nejasnoca, sukoba, nesuglasica, napetosti - ne toliko izmedju "vlasti" i Arkzina (tu je stvar nedvosmislena), vec prvenstveno izmedju raznih "civilnodrustvenih" grupa, opozicionih stranaka i Arkzina.
Jednostavno, situacija, drustveni pejzaz se promijenio. Prije nekoliko godina, kad smo pocinjali, nije bilo gotovo niti jedne samostalne, politicki neovisne publikacije. HDZ je dobro izveo svoj pohod po izdavacima: START i Revije Vjesnik su prvi pali, zatim Slobodna Dalmacija, Danas ... Mnogo novinara je ostalo bez redakcija, bez mjesta na kojem bi objavljivali. Tako su i u ranim brojevima Arkzina cesto suradjivala poznata novinarska imena poput Jelene Lovric, Gojka Marinkovica, Vesne Roller... No mi smo zeljeli nesto drugo. Zeljeli smo jedan drugi senzibilitet, svjestan i suvremene scene, medijske i masovne kulture, utjecaja novih tehnologija... Od nestanka Poleta i SL-a niti jedna novina nije pruzala mladima, srednjoskolcima, studentima, mogucnost da otvoreno, nesputano, samo svojom hrabroscu i odlucnoscu ograniceno izrazavaju i javno iskazuju svoja misljenja, stavove, interese, zelje i nade. Zeljeli smo nova imena, nove ljude, nove ideje, drugacije stavove. Cak i ako je to znacilo povremeni ili privremeni pad "zurnalisticke kvalitete"! To nije bio "rizik koji se mora poduzeti" vec nuznost.
U vrijeme kad se pod maskom profesionalizma prodaje najcrnje izvrtanje istine, poigravanje ljudskim sudbinama nama je vaznija ekspresija od profesionalne urednosti.
Makar to neki nazivali "ideoloskim tipom novina"!
Takodjer, u "ona vremena" bila je nuzna "neprincipijelna" - u stvari na borbi za demokraciju zasnovana koalicija - koja je ukljucivala sirok spektar gradjanskih i civilnodrustvenih grupa, politickih stranaka, lokalnih akcija, visoke politike i subkulturnih pokreta... Svatko od njih je dobivao i nalazio svoje mjesto na stranicama Arkzina. Zbog zajednickog cilja cesto se prelazilo preko internih sukoba, personalnih neslaganja, kontroverznih proslosti, gresaka... Danas je situacija drugacija - dolazi do nuzne diferencijacije u kojoj s pravom pitamo: Gdje je tu polozaj Arkzina?
Arkzin vidi i smatra kako je ideoloska fascinacija nacionalnom drzavom zajednicka i vlasti i tzv. opoziciji - to znaci da se unutar tog ideoloskog okvira kultura vidi samo kao dekorativni element drzave, odnosno drzavne politike - kao staticni, uvijek vec gotovi, zateceni faktor (jedina postojeca koncepcija kulture je koncepcija nacionalne kulture), kao reprezentant i sama bit nacionalnog identiteta. Sudjelovati u kulturi znaci kao pojedinac stopiti se s tom organskom strujom narodnog duha.
Sukobi u kulturi i oko nje uvijek su samo borba za moc u drzavi jer se smatra da je drzava jedina koja moze organizirati kulturni pogon. To je zajednicko i vlasti i opoziciji. Arkzin zna da se subkultura ne moze organizirati odozgo i ne pojavljuje se na popristu te borbe oko vlasti u drzavi - vlasti nad kulturom, nego pokusava aktivno, kreativno sudjelovati na alternativnoj sceni.
Arkzin zato zanima, zeli biti element i jasan glas neovisne kulturne scene. To je ona scena koju stvaraju i izrazavaju razlicite omladinske subkulture, mirovne grupe, grupe za ljudska prava, zenske grupe, eko aktivizam... To je scena koja se bavi hackiranjem i squattiranjem medija. To je scena koja stvara svoje medije. Nezavisno izdavastvo publikacija, knjiga, ploca, kaseta, CD-a, fanzini, alternativni radio, nezavisne video i kazalisne produkcije, performancei...
Ono sto zelimo je i da ta scena dio sebe prepozna u Arkzinu. I odlucno ga podrzi, jer je to, uostalom, jedini moguci feedback koji zelimo i mozmo dobiti.
